Kako Erdogan drži Europu u šaciEuropa je spremna odmah platiti tri milijarde eura i zažmiriti na oba oka pred vlastitim principima tijekom današnjeg summita EU-Turska u Bruxellesu, u zamjenu za dogovor s Ankarom o zaustavljanju migrantskog vala.
Režim turskog predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana, poznatog kao kontroverznog od ranije, tijekom prošlog tjedna uhitio je novinare 'Cumhuriyeta', suočio se s optužbama da je ubio opozicionara i borca za ljudska prava Tahira Elcija, te da trguje naftom s Islamskom državom, a uz sve to je i doveo svijet na rub velikog rata rušeći ruski zrakoplov.
U normalnim uvjetima Bruxelles ne bi niti razmatrao suradnju s državom u kojoj se takve stvari mogu dogoditi i u kojoj je vladavina prava do krajnje mjere upitna, ali danas je Europa očajna u namjeri da spasi vlastitu kožu od izbjeglica s Bliskog istoka da je u stanju pogaziti osnovna načela demokracije kojima se do jučer dičila.
'Količina novca koju nudimo Turcima je apsurdna. Na koljenima smo i preklinjemo Turke da zatvore svoje granice', prenio je britanski 'The Guardian' riječi neimenovanog veleposlanika jedne od 'većih' država EU.
Njemačkoj kancelarki Angeli Merkel dogovor EU s Ankarom vjerojatno bi donio djelomični povratak izgubljenog i prijeko potrebnog povjerenja u narodu, kojem se nije dopala njena izbjeglička politika 'otvorenih vrata'.
Upravo se u Berlinu sinoć dogodila masovna tučnjava između mještana i izbjeglica u kojoj je povrijeđeno više osoba, što uvjerljivo ilustrira vijesti o 'ledenom' prijemu migranata u Njemačkoj, dok krajnja desnica poziva kancelarku da odstupi s funkcije.
Čak je i liberalno orijentirani njemački predsjednik Joachim Gauck danas upozorio kancelarku da je prijem izbjeglica dostigao limit, te da nema mjesta za još njih, dok je Thomas Strobl parlamentarni zastupnik njene stranke CDU poručio izbjeglicama da dobro razmisle prije nego prodaju imovinu da bi došli u Europu, jer će se uskoro morati vratiti kući.
Izgleda kao da Merkel nema kud natrag u Berlin ako ostane bez dogovora s Turcima, kojima EU obećava i nastavak procesa vizne liberalizacije. 'Jedan od glavnih dijelova akcijskog plana EU i Turske je kako možemo umjesto ilegalne migracije imati legalnu, te kako možemo popraviti izbjegličku situaciju unutar Turske', kazala je Merkel po dolasku u Bruxelles.
Francuski predsjednik Francois Hollande istaknuo je da mora postojati dogovor koji omogućava provedbu akcijskog plana EU i Turske, tako da bi Europa pomogla Turskoj da smjesti izbjeglice na svom teritoriju, kako bi Turska mogla izvršiti svoje obaveze i kontrolirati granice.
Predsjedavajući Vijeća EU Donald Tusk rekao je da je osnovni cilj današnjeg summita da se zaustavi prodor emigranata u Europu, ali da postoji i 'širi cilj', a to je da se ojačaju odnosi s Turskom. On je preko Twittera pozvao Moskvu i Ankaru da ostanu mirne i hladne glave.
Šefica europske diplomacije Federica Mogherini naglasila je da će 'stabilizacija u Siriji' biti ključni dio dijaloga EU i Turske, te da Turska mora što prije započeti mirovni proces s Kurdima, a predsjednik Europske komisije . Jean-Claude Juncker da pitanje odnosa Turske i Rusije nije ključna tema današnjeg summita.
Ovdje bismo trebali zastati, jer pored svih Erdoganovih kontroverzi na kojima počiva njegova unutarnja politika i otvorene podrške ekstremnim islamistima u Siriji, rušenje ruskog bombardera Su-24 nije bio samo nož u leđa Rusiji, kako je to rekao Vladimir Putin, nego i izravni udarac na sigurnosni sustav Europe i svijeta.
Zbog toga se nadamo da je to bila neizbježna tema summita i da je turski premijer Ahmet Davutoglu danas odgovarao na mnoga pitanja u vezi s tim, ali i da je slušao prijedloge kako da se strasti između Moskve i Ankare stišaju.
Rusija je Tursku na summit u Bruxelles ispratila uvođenjem ekonomskih sankcija, a dok iz Moskve stižu uvjeravanja da ne planiraju Turcima uzvratiti oružjem, na njihovu granicu sa Sirijom već su postavili svoj najsuvremeniji protuzračni raketni sustav S-400.
Usporedo s ovim potezima Moskve, internetom se šire neslužbene vijesti da Turska jača trupe na granici prema Siriji, pa bi eventualni sukob Turske s Rusijom, pored svega ostalog, učinio besmislenim i današnji summit.
Ono o čemu lideri EU ne govore, priča se po Bruxelleskim kuolarima, gdje dužnosnici pod uvjetom anonimnosti izražavaju zgražanje zbog zatvaranja dvojice novinara Cumhuriyeta koji su pisali da Erdogan isporučuje oružje džihadistima u Siriji. Dok su novinari u zatvoru, EU jača suradnju s Erdoganovim režimom.
'Ovo je početak novih bilateralnih odnosa Ankare i Bruxellesa', samouvjereno je danas izjavio Davutoglu uoči summita. Nešto slično mogli smo čuti prije godinu dana kada je Putin posjetio Ankaru i razgovarao s Erdoganom o energetskoj suradnji i diplomaciji, ali nismo mogli pretpostaviti kuda će to otići.
Ostavimo li moralni aspekt suradnje EU s ovakvom Turskom na trenutak po strani, ostaje praktično pitanje može li Bruxelles uopće vjerovati Ankari? Neimenovani bruxelleski diplomat ocijenio je da nitko ne vjeruje Erdoganu da će ispuniti ono što se dogovorio, dok je njegov kolega objasnio da je EU upala u zamku.
A evo što piše u nacrtu akcijskog plana: 'Obje strane će po dogovoru i odmah pojačati svoju aktivnu suradnju prema migrantima kojima nije potrebna međunarodna zaštita, sprječavajući njihovo putovanje u Tursku i EU, osiguravajući primjenu utvrđenih odredbi bilateralne readmisije i brzi povratak migranata iz zemalja kojima nije potrebna međunarodna zaštita'.
Također, Europa nudi Turskoj tri milijarde eura (500.000 od EU i 2,5 milijarde od država članica) do prosinca za potrebe smještaja oko 2,2 milijuna izbjeglica iz Sirije, u pokušaju da smanji njihovu potrebu za prelaskom u Grčku, dok bi se daljnje financiranje razmatralo u svijetlu razvoja situacije. Ankara navodno traži više, odnosno oko 3,5 milijardi godišnje.
Europa želi da Ankara zaustavi priliv migranata iz Afganistana i drugih azijskih država, te da vraća iz Grčke izbjeglice koje tamo ne mogu dobiti politički azil, a za uzvrat obećava nastavak procesa vizne liberalizacije i ukidanje viza u listopadu iduće godine, dok bi prije toga u lipnju postao u potpunosti primjenljiv sporazum o readmisiji između EU i Turske. Zamrznuti razgovori o članstvu Turske u EU, također bi trebali biti nastavljeni naredne godine.
U uzavreloj geopolitičkoj atmosferi u kojoj se situacija komplicira svakim danom, lipanj i listopad 2016. doimaju se kao vrlo daleka budućnost, te bi u središtu razgovora Europe s Turskom morala biti tema odnosa s Rusijom i Sirijom.
Europi je Rusija potrebna kao saveznik u borbi protiv terorizma, čuli smo više puta iz mnogih europskih prijestolnica poslije terorističkog napada u Parizu 13. studenog i u to ne bismo trebali sumnjati.
Sraz između Turske i Rusije nikako ne ide na ruku Europi, kojoj trebaju najbolji mogući odnosi s obje države. Ako sutra bude došla u poziciju da mora izabrati između njih, kako god bude izabrala bilo bi pogrešno.
Tu i tamo u Europi mogli su se čuti glasovi negodovanja zbog suradnje s Turskom, ali oni su dolazili samo iz duboke oporbe ili iz anonimnih izvora. Bruxelles je danas odlučio šutjeti o gušenju novinarskih sloboda u Turskoj, o nerazjašnjenom ubojstvu odvjetnika Elcija, te o dosta uvjerljivim tvrdnjama Moskve i Damaska da su Erdogan i njegov sin Bilal kupovali naftu od Islamske države u pola cijene.
Stječe se dojam da bi Bruxelles ipak bolje postupio da nije izdao svoja temeljna načela demokracije i slobode, te da je odgodio današnji summit s Turskom i sačekao da makar novinari izađu iz zatvora, a da je u međuvremenu zauzeo službeni stav prema optužbama Moskve da su Erdogani kupovali naftu od terorista.
Umjesto toga, Europa je danas poduprla Erdoganovu poljuljanu reputaciju i investirala milijarde eura u njega, čineći mu veliku uslugu u trenutku kada mu je zaprijetio potpuni krah kredibiliteta. Objašnjenje koje je dala Mogherini da EU nije dala novac za Tursku, nego za izbjeglice, odveć je lakonsko da bi pristajalo aktualnim povijesnim događajima, jer je riječ o novcu za koji se može kupiti 150 milijuna barela nafte od terorista.
Baš iz razloga svoje nepovoljne pozicije prema Turskoj i Rusiji od kojih očekuje pomoć, te što ne može izabrati stranu u njihovom međusobnom neprijateljstvu u Siriji, Europa je trebala ostati vjerna svojim principima i nastaviti insistirati na standardima koje je sama proglasila.
Odstupanjem od temeljnih načela Bruxelles ne može očekivati povoljan razvoj svojih planova i želja, već samo još goru pregovaračku poziciju i još više ponižavajućih situacija u kojima će morati padati na koljena. Svi mi koji ovisimo od odluka koje se donose u Bruxellesu trebali bismo biti vrlo zabrinuti.
Izvori:
http://www.ft.com/cms/s/0/dd6620bc-66b4 ... z3st872g6Ihttp://tass.ru/mezhdunarodnaya-panorama/2482589http://www.theguardian.com/world/2015/n ... ial-summithttp://www.reuters.com/article/2015/11/ ... 0520151129http://www.politico.eu/article/row-over ... ey-summit/Vladimir J. za advance.hr
Postano: 20 lis 2015 14:13 
[/url]
