Autor: Robert Bajruši

1. scenarij:
Ako je još prije dva dana Tomislav Čuljak, politički tajnik HDZ-a, kandidate MOST-a opisao kao amatere koji nisu za vođenje državne politike, sada su nastupile potpuno drukčije okolnosti.

Tomislavu Karamarku i HDZ-u za formiranje vlade potrebna je podrška Bože Petrova i njegovih zastupnika. U tom slučaju, Karamarku ne bi trebali glasovi Bandićeve liste, manjskih zastupnika ili HDSSB-a. Pobornici saveza HDZ-MOST podsjetit će na tajni sastanak Petrova i Karamarka u proljeće kao i podatak da je gradonačelnik Metkovića po svjetonazoru konzervativac. Problem je taj što je to jedina međusobna poveznica jer Petrov i suradnici su u kampanji zagovarali smanjenje lokalne samouprave i broja zapslenih u javnim službama, a tome nisu skloni u HDZ-u.

Ali da u HDZ-u nisu neskloni koaliciji s Petrovom potvrdio je Željko Reiner. „Most ima značajan rezultat, to je jedan skup različitih osoba koji imaju različite poglede. Neki od njih su respektabilne osobe koje imaju slične stavove kao mi. Ja bih rekao prvenstveno da ćemo sačekati rezultati koji će još jasnije pokazati pobjedu HDZ-a”, rekao je Reiner.

Potvrda je došla i od Gordana Jandrokovića: „Razgovarat ćemo sa svima koji žele promjene u Hrvatskoj. Dosta stranaka govori o reformama, na tom tragu ćemo tražiti suradnju. Most je ostvario respektabilan rezultat, trend je to pokazao. I sa njima ćemo rezgovarati. Most je vodio jednu dobru kampanju, fokusirali su se na birače koji nisu ni za HDZ ni za SDP“.

Minimalni uvjet koji HDZ može ponuditi bilo bi nekoliko ministarstava i hodogram prema kojem bi Karamarkova vlada ispunila zahtjeve koji stižu iz MOST-a. U tom slučaju, Hrvatska će dobiti konzervativnu, ali prilično stabilnu vladu koja će s vremenom privući još neke manjinske kao i zastupnike manjih stranaka.

2. scenarij:
Ivan Vrdoljak eksplicitno je najavio što bi po njegovom mišljenju trebao poduzeti Zoran Milanović: “Velika koalicija je Hrvatska raste i MOST. Idemo napraviti tu koaliciju i provesti reforme i napraviti bolju Hrvatsku. Predsjednik vlade će to komunicirati na toj razini, a ja sam još tijekom kampanje imao s kolegama kontakte da vidimo što je dobro napraviti za Hrvatsku. Neslužbeno, a sad ćemo krenuti u službene razgovore“, sugerirao je Vrdoljak u izbornoj noći.

Zoran Milanović za formiranje svoje nove vlade računa na IDS i većinu zastupnika nacionalnih manjina. Ali i Milanoviću je u svakoj varijanti potreban savez s MOST-om. U SDP-u su u izbornoj noći najavljivali da su Petrovu spremni ispuniti većinu zahtjeva, recimo ukidanje određenog broja općina i županija kao i popravljanje situacije u pravosuđu. Usto, drže kako je Božo Petrov civilizirani konzervativac koji je nedavno podržao vladu kada je odbila na granicu postaviti žicu zbog izbeglica, a također je javno podržao prava članova istospolnih zajednica. Drugim riječima, svjetonazorske razlike ne bi trebale biti prepreka savezu Milanović-Petrov.

Računa se i kako bi Drago Prgomet lakše surađivao s vladom lijevog cetra nego s Karamarkom koji ga je izbacio iz HDZ-a.

Ovdje bi mogao biti problem ako Milanović neće biti spreman na duboke rezove koje traži MOST. Ako hoće, mogli bi formirati solidno stabilnu vladinu koaliciju.

Uostalom to je Zoran Milanović eksplicitno naznačio u postizbornoj poruci kada se obratio MOST-u: „Pozivam sve one koji žele reforme, koje će Hrvatsku pametno, dozirano i inetelignetno voditi, da nam se pridruže. Ne postavljamo uvjete. Sada vidimo da se pojavila politička snaga koja želi reforme i pozivam ih da to napravimo zajedno“.

3. scenarij:
MOST nije klasična, a kamoli koherenta stranka i pitanje je hoće li svi njihovi zastupnici djelovati disciplinirano. Moguće je da neki budu za koaliciju s HDZ-om, drugi za SDP, a treći protiv bilo kakve suradnje s drugim strankama. Ako bi ekipa koju predvodi Petrov odbacila suradnju i s desnim i lijevim blokom, otvorio bi se put raspisivanju novih prijevremenih izbora, a tada bi važnu ulogu dobila Kolinda Grabar Kitarović.

Ustav propisuje kako predsjednica Republike, mandat za sastavljanje Vlade povjerava osobi koja uživa povjerenje većine svih zastupnika. Potom u roku od 30 dana mandatar u Saboru treba predstaviti program rada Vlade i zatražiti povjerenje zastupnika. U slučaju da mandatar u roku od 30 dana ne uspije sastaviti Vladu, predsjednica Republike može mu dati dodatnih mjesec dana za pregovore s potencijalnim političkim partnerima.

Ako on ni tada ne dobije povjerenje većine u parlamentu, ipak automatski još uvijek ne dolazi do novih izbora. Predsjednica Republike, prema Ustavu, mandat za sastavljanje Vlade tada mora dati drugoj osobi, koja će također dobiti 30 dana da formira Vladu. Tek ako ne uspije niti ovaj pokušaj,Kolinda Grabar Kitarović ima ovlast imenovati privremenu nestranačku Vladu i raspisati nove parlamentarne izbore.

Međutim pitanje je koliko bi ovakva opstrukcija koristila MOST-u. Hrvatski birači nisu previše zainteresirani za izlazak na izbore i moglo bi se desiti da kazne Petrova u slučaju da se zbog njega ne uspije formirati vlada.

4. scenarij:
Ovo je isključivo teoretska mogućnost, ali u stvarnosti je nezamsliva koalicija u kojoj bi surađivali Zoran Milanović i Tomislav Karamarko ili Vaso Brkić i Ranko Ostojić

_________________
There's a fine line between fishing and just standing on the shore like an idiot. ><((((º>-------------------------------------------



Modovi, akrilni stalci i 3D printanje

Velimir Šonje


IZBORI 2015.: KONTROLA SE RASULA
Uspjeh takozvanih trećih opcija na ovim parlamentarnim izborima dodatno dobiva na težini ako se ima na umu da su HDZ i SDP u utakmicu ušli oklopljeni u štitove širokih koalicija. Ni to im izgleda nije pomoglo, što pokazuje temeljnu slabost u funkcioniranju dviju najvećih stranaka. Postavlja se pitanje što razbijanje SDP-HDZ političkog duopola znači za sposobnost budućih vlada za provedbu ekonomskih i društvenih promjena.
Prema pesimističnom gledanju, stranačko usitnjavanje Sabora dovest će do još više političke trgovine, usporavanja procesa odlučivanja i blokada reformi. Prema optimističnom gledanju, umjesto dosadašnjih unutarstranačkih diktatura s dominantnim vođama u stranačkim vrhovima, naučit ćemo se usuglašavati. Usuglašavanje će možda trajati malko dulje, ali ono što se uspije usuglasiti, lakše će se provoditi.
Ne možemo znati što će se od sutra događati u Hrvatskoj: hoće li prevladati pesimistična ili optimistična varijanta. Svaka zemlja ima vlastitu, osebujnu političku povijest. Može li se iz iskustva razvijenijih demokracija naučiti nešto bitno za Hrvatsku u ovom trenutku?
Arend Lijphart je u utjecajnoj studiji Uzorci demokracije analizirao demokratske i gospodarske rezultate 36 zemalja u razdoblju 1945.-2010. Došao je do zanimljivog zaključka: države čije se političke elite nauče potanko usuglašavati uspješnije su od onih koje nauče brzo formirati stabilne, većinske vlade. Ove koje brzo formiraju većinske vlade Lijphart naziva demokratskim diktaturama ili populističkim demokracijama (Hrvatska je do sada bila tipičan primjer populističke, neliberalne demokracije). Samo prve naziva prave liberalne demokracije – demokracije konsensuza, koje počivaju na širokom usuglašavanju društvenih skupina, regija.
Lijphart je promatrao učinak političkih sustava na tri rezultata vladnih politika: (1) kvalitetu institucija, (2) makroekonomske rezultate (ekonomski rast, niska inflacija i niska nezaposlenost) i (3) kontrolu nasilja. Za sve tri dimenzije dobio je puno bolje rezultate konsenzualnih nego populističkih demokracija većine. Drugim riječima, ako želite kontrolu nasilja, kvalitetne institucije, ekonomski rast i malu nezaposlenost, natjerajte političke elite na mukotrpno usuglašavanje.
Što to znači usuglašavanje? Idealan politički konsenzus nije realna opcija. Svaka društvena promjena znači da postoje gubitnici, isključeni, nezadovoljni. No, poanta je da gubitnika bude manje od 49%. Zbog toga konsenzualni politički model počiva na načelu da obična većina nije dovoljna. Potrebna je šira potpora bitnim političkim odlukama, kao na primjer u slučaju apsolutne većine kod promjena Ustava (npr. 2/3).
Lijphartova pouka na prvi pogled ide kontra intuicije. Kako je moguće imati stabilne i pametne politike u uvjetima mukotrpnog usuglašavanja i čestih promjena vlada? Evo tri jaka argumenta:
1. Brze odluke nisu nužno i dobre odluke. Naprotiv, moglo bi vrijediti obratno, kao što su isticali Madison, Hamilton i drugi očevi američke demokracije.
2. Nisu bitne vlade nego ministri i profesionalci u upravi s iskustvom u kreiranju pametnih politika. U konsenzualnim demokracijama prosječni vijek ministrovanja mnogo je dulji od prosječnog vijeka vlada. Dobri ministri i profesionalci za svojih političkih karijera djeluju u većem broju vlada.
3. Težnja širokom usuglašavanju i kontinuitetu ministara i profesionalnog osoblja u državnoj upravi umanjuje vjerojatnost da će nova vlada poništiti sve dobro što je napravila prethodna.
Naša je politička kultura opterećena poviješću teških sukoba, jednoumlja, korupcije i nepotizma. Iz te perspektive, pozivanje na iskustva konsenzualnih demokracija može se činiti naivnim. Međutim, i najrazvijenije demokracije prije nekoliko desetljeća nisu bile bolje od današnje Hrvatske. Stoga je sada trenutak za odgovor na pitanje kako se Lijphartovi nalazi uklapaju u našu političku povijest i aktualni politički trenutak.
Nakon Tuđmanove proto-demokracije ili polu-diktature, preko Račanovog kaotičnog usuglašavanja i Sanaderovog modela dogovora ispod stola mimo institucija, došli smo do Milanovića koji je političko odlučivanje izveo iz mraka stranačkog kabineta na svjetlo dana, ali nije uspio promijeniti bitne zupčanike u mašini većinske populističke demokracije (stranačka podjela kontrole nad državnim poduzećima, spremanje temeljite reforme javne uprave pod tepih i.t.d.). Postavlja se pitanje mogu li ovi rezultati otvoriti vrata za početak razvoja novog modela plurastičke demokracije dijaloga i dogovora koji će odvesti Hrvatsku korak dalje u razvoju demokracije?
Prvo konkretno pitanje trenutka glasi: što je MOST i kako će se oni ponašati? To nitko ne zna, možda ni oni sami. Ponašanje te skupine bez ozbiljnijeg političkog iskustva bitno će odrediti hoćemo li krenuti u pesimističnom pravcu zaplotnjačke političke trgovine ili optimističnom pravcu mukotrpnog demokratskog usuglašavanja.
Drugo pitanje trenutka glasi: kako će se ponašati relativni pobjednik? Hoće li imati dovoljno znanja, želje i političke kulture, da se dogovara oko programa, politika i mjera, umjesto da besprizorno trguje političkim „plijenom“? Sve je moguće, ali najvažnije je to što više ne postoji samo jedan akter koji sve karte drži u rukama.
Zato je moguć i raspad Mosta i prijevremeni izbori za godinu dana, koje je večeras hitro prognozirao Nino Raspudić. Jednako je tako moguće da Most ostane na okupu i odigra ulogu katalizatora reformi. Moguće je i da se trulim kompromisima pretvore u razočaranje. To su pitanja ovoga trenutka, no ona nisu sudbonosna. Prave promjene idu po nekim dubljim tektonskim rasjedima. U tom smislu ovi su izbori bili drukčiji od svih dosadašnjih. Kontrola duopola se rasula. Narod je tako htio, ocijenivši da ni lijeva ni desna koalicija nije dovoljno dobra. To je glavna poruka s dalekosežnim implikacijama.

_________________
There's a fine line between fishing and just standing on the shore like an idiot. ><((((º>-------------------------------------------



Modovi, akrilni stalci i 3D printanje

Domovinski most bi trajao najdulje 6 mjeseci i moralo bi se opet na izbore. Ili bi se raspala koalicija ili Most koji ne bi mogao podržati Karadomovinsko laganje.

Ovaj rastući most bi se mogao održati i nešto dulje ali bi se temelji često tresli. Pitanje je bi li do kraja izdržali.

Jedini spas za vladu i parlament bi bila plaća koja bi omogućila da nikome ne pada na pamet napustiti finu. ugodnu i toplu fotelju. Stoga treba povećati plače političarima. Da siroti ne moraju kopati po smeću i skupljati boce.

_________________

Zanimljivo je pratiti sve te analize. Recimo, do jutros, pa nakon objave u 13.00 danas... jedino što ja vidim je propast HDZ-a, mada to nitko nema muda javno reci. Veliki analiticari koji su do jucer svi proglasavali Karamarka pobjednikom.
Most je skupina šarolikog društva proizašla s desne strane spektra, ali svjetlosnim godinama udaljen od HDZ-a i Vase. Radi se o modernim desničarima, neopterećenim kriminalom kojima ne pada na pamet lopovluk. Njihova pojava je nešto najbolje što se moglo dogoditi. Pitanje je samo izbora - prisiliti Milanovića na duboke i korjenite promjene ili izazvati nove izbore u nadi da ce se mandati poduplati...
Prgometu sam jos 2001 rekao da uopce ne spada tamo gdje je bio i ne znam sto je ocekivao od Karamarka i Sanadera. Ne mogu si zamisliti Kovacica iz Omisa ili Stipu Petrinu skupa s Karamarkom. To su naprosto dva svijeta... totalno različita.

_________________

Devils Marble EVO, Nautilus Oddy klon, Hercules...
ipv Mini, Kaya lite v2+ klon

_________________

Practice what you preach

"zašto kad pet puta kliknem na fajer tipku, mod više ne radi"

Daj Bože da ekipa iz MOSTA održi riječ i počisti kal, ali najte se previše previše zanositi, nije mesija sišao, politika je kurva. Ali bar će biti zanimljivo

_________________
X

Most je dobrodosao,al nikako kao prva opcija,vise da malo daje uvjete onome s kim ce koalirat ili podrzat...e onda kad koalira onda ce opet bit pljuvanja,izdali se,prodali...naravno bez mosta vlade nema,a ako se ponove izbori onda most pusi...to se nece sigurno dogodit,samo je pitanje ko ce vise gurnut mostu pod nos....barem zanimljivo,isti vrag s kim koalirali

_________________

"Došlo je vrijeme da Karamarko ponovno pojede govno"
http://www.index.hr/vijesti/clanak/doslo-je-vrijeme-da-karamarko-ponovno-pojede-govno/854996.aspx
"Lako, naime, što Karamarkov život svoga vlasnika u oči gleda i zajebava, ali što zajebava nas?"

Prva liga.

Stvarno se kontroliram komentirat,al ne ide više,MOST nije nikakav "treći put",oni su prvo i prvo neoliberalni desničari (iako to dosto od ekipe iz vc paše). Neki novi put bi značio diometralno suprotan u 90% pitanja,a to u ovoj zemlji nema,barem u nekom parlamentarnom pogledu,a van toga su,jelte,čudaci. I još jednom,nabijem vas na most. Ajd zdravo. Ionako će mi dežurni maknit post.

_________________
NI DIOS NI AMO

E zajebo si se

_________________
Ako su neki zivoti savrsena kruznica, drugi uzimaju oblik koji ne mozemo predvidjeti ni shvatiti. Gubitak je bio dio moga putovanja. No i pokazao mi je sto vrijedi.
Kao i ljubav na kojoj mogu jedino biti zahvalan.