Sudeći po podacima iz registra udruga, civilni sektor u Hrvatskoj je vrlo razvijen. Na 93 stanovnika dolazi jedna udruga, a dnevno ih se registrira desetak, tako da ih je 29. ožujka bilo 45.752, a 6. travnja 45.843.

Za usporedbu, u Francuskoj ima više od milijun udruga i godišnje ih se registrira oko 70.000 novih, dok najviše udruga ima u najmnogoljudnijoj demokratskoj zemlji svijeta Indiji, više od 3,3 milijuna.

Slobodno i dobrovoljno udruživanje fizičkih i pravnih osoba u udruge jedno je od obilježja demokracije, tako da i Ustav svakome jamči pravo na slobodno udruživanje radi zaštite probitaka ili zauzimanja za socijalna, gospodarska, politička, nacionalna, kulturna ili druga uvjerenja i ciljeve. Mnogo udruga time na sebe preuzima dio posla koji bi trebala obavljati država ili županije, gradovi i općine, odnosno djeluju kao korektiv vlasti i inicijator novih ideja. To je i razlog zašto se djelatnost udruga, iako ih se naziva nevladinima, financira i iz javnih izvora.

Zakon o udrugama precizira da udruge moraju imati najmanje tri osnivača i da se osnivaju bez namjere stjecanja dobiti. To ipak ne znači da udruge ne smiju zarađivati novac, ali samo djelatnostima kojima se ostvaruju ciljevi udruge, a ako se ostvaruje prihod, on se ne smije dijeliti članovima nego isključivo za unaprjeđenje rada udruge. No, novac od dobiti ipak se može iskoristiti za nagrađivanje članova ili za podmirenje troškova. Iako je jedan od ciljeva civilnog društva poticanje volonterstva, udruge smiju zapošljavati ljude pa je 2010. prema podacima Vladina Ureda za udruge u civilnom sektoru bilo zaposleno 18.667 osoba, što je 1,31 posto ukupno zaposlenih u Hrvatskoj. U odnosu na 2008., kad je u udrugama bila 17.291 zaposlena osoba, radi se o povećanju od osam posto, odnosno o otvaranju novih 1376 radnih mjesta. To ipak ne znači da je dovoljno osnovati udrugu i na taj način riješiti pitanje radnog mjesta članova obitelji ili poznanika. Udruge, naime, novac dobivaju uglavnom za projekte koje kandidiraju na natječajima za raspodjelu sredstava iz državnog proračuna. Ministarstva i druge državne institucije godišnje ih objave oko 70. Država za udruge osigurava polovicu prihoda od igara na sreću koji će ove godine, kako se procjenjuje, iznositi 659,5 milijuna kuna, tako da udruge mogu računati na 329,7 milijuna kuna. Vlada je 8. ožujka donijela odluku o raspodjeli tog novca, a na najviše novca, 35 posto, mogu računati sportske udruge. Udrugama koje pridonose razvoju civilnog društva namijenjeno je 20,6 posto sredstava, udrugama koje se bave osobama s invaliditetom 12,4 posto, kulturnim udrugama 11,1 posto, socijalnim i humanitarnim 9,3 posto, udruge koje se bave prevencijom ovisnosti mogu računati na 5,4 posto sredstava, one koje se bave tehničkom kulturom 3,9 posto, a 2 posto novca namijenjeno je udrugama koje se bave odgojem i obrazovanjem. Projekte udruga financiraju i jedinice regionalne i lokalne samouprave, tako da je u posljednjih pet godina iz javnih izvora civilni sektor financiran sa 7,4 milijardi kuna. Prema podacima Ureda za udruge, u 2010. su udruge iz državnog proračuna dobile 489 milijuna kuna, iz proračuna županija 347 milijuna kuna, iz gradskih proračuna 438,1 milijun kuna, a iz općinskih proračuna 186,6 milijuna kuna, što ukupno iznosi 1,47 milijardi kuna. Velik uspjeh udruge imaju u povlačenju novca iz fondova EU-a, jer su očito višegodišnjom suradnjom sa stranim donatorima stekle dragocjeno iskustvo kako izraditi kvalitetan projekt. Prema riječima izvršnog direktora udruge Gong Dragana Zelića, iz fonda Ipa hrvatske su udruge »povukle« čak 98 posto namijenjenih sredstava.

»To je čisti izvoz jer novac je povučen u Hrvatsku i tu potrošen. Gong pet posto donacija ostvaruje iz hrvatskih javnih prihoda, a 95 posto iz projekata Europske komisije«, kaže Zelić. Što se tiče Gonga, on je 2010. imao 3,5 milijuna kuna prihoda, od čega je iz državnog i lokalnih proračuna dobio 215.076 kuna, a iz donacija 2,6 milijuna kuna. Gong prema Zelićevim riječima ima 12 zaposlenih - sedam na provedbi programa, dvoje se brine o financijama, a troje o računovodstvu i knjigovodstvu. Te usluge Gong pruža i nekim drugim udrugama tako da se na taj način samofinancira. Međutim, primjer Gonga tek je kap u moru mnoštva udruga koje se međusobno u mnogo čemu potpuno razlikuju. »Udruge su i nogometni klubovi i kulturno-umjetnička društva i zato se sve ne mogu stavljati u isti koš«, ističe Zelić. Prema podacima iz registra udruga, najviše ih je sportskih, 15.790, od čega je 2455 nogometnih klubova. Njihova aktivnost, a posebno način financiranja, ne može se uspoređivati s udrugama poput Gonga koje se bave unaprjeđenjem demokratskih standarda i civilnog društva u cjelini ili s udrugama kojima je cilj pomoć određenim skupinama stanovništva ili okupljanje građana oko nekog zajedničkog interesa. Kulturnih udruga ima 6822, od čega je 1279 kulturno-umjetničkih društava, a vatrogasnih udruga je 2077. Socijalnih udruga ima 1626, a njih 411 bavi se okupljanjem i zaštitom hendikepiranih i osoba s invaliditetom.

Sudionici i stradalnici Domovinskog rata okupljeni su u 1110 udruga, 779 je ekoloških udruga, 769 hobističkih, etničkih udruga ima 407, 370 zavičajnih, a 280 studentskih. Najviše udruga ima sjedište u Zagrebu, 10.531, no to je tek oko 22 posto svih udruga, što znači da ih 78 posto djeluje u ostalim dijelovima Hrvatske i time pridonosi društvenom razvoju tih sredina. Status udruga imaju i institucije osnovane još u 19. stoljeću, poput najstarije hrvatske kulturne ustanova Matice hrvatske ili Hrvatskoga glazbenog zavoda, najstarije glazbene ustanove. Udruge su i Hrvatski Crveni križ, Viteško alkarsko društvo Sinj, Hrvatski liječnički zbor, Hrvatsko novinarsko društvo, Društvo hrvatskih književnika, Hrvatski autoklub, Zelena akcija i brojne u javnosti poznate organizacije. No, u registru su se našle i mnoge nepoznate udruge zanimljive po svom nazivu ili ciljevima djelovanja. Među njima su, primjerice, Štumpavica, udruga suvlasnika zgrade u Zagrebačkoj 16 i 16a u Krapinskim Toplicama, Hrvatska udruga žrtava pretvorbe, Udruga žrtava Janafa, Udruga »Posavska češnjovka«, Hrvatski klub štovatelja fileka »Purger fileki 2000«, Antuntun - Udruga za rastjerivanje dosade, kao i Špajza, udruga iz Zagreba koja se bavi prikupljanjem i raspodjelom humanitarne pomoći i drugim humanitarnim aktivnostima.

Udruga Hrvatski svemirski program, uz ostalo, za cilj ima i promicanje poznavanja svemira i kulture življenja u svemiru, dok je cilj Kluba Nininih obožavatelja promicati glazbeni rad Nine Badrić, ali i pridonositi atraktivnosti njezinih javnih nastupa. Postoji i Klub čitatelja časopisa Story, čiji članovi se okupljaju radi razmjene starih brojeva i rasprave o temama obrađenima o omiljenom im listu. Udruga S.O.S. za mace hrani mačke lutalice i podiže svijest građana o tom problemu, dok se Udruga prijatelja životinja mijauvau brine o svim napuštenim životinjama. Osim brodogradilišta 3. maj, u Rijeci postoji i udruga Treći zmaj kojoj je cilj promicanje znanstvene fantastike, a u Osijeku djeluje Društvo za zaštitu i uzgoj ptica pjevica.

Koliko god se možda činilo da su neke od takvih udruga suvišne, one će postojati dokle god postoji interes skupine građana da se okupe oko zajedničke ideje ili cilja zbog kojih je neka udruga osnovana, ako se pritom ne ugrožavaju demokratski ustavni poredak i ne krše zakoni. Što se tiče nepravilnosti u radu udruge, o tome moraju računa voditi članovi i upozoriti nadležno tijelo u udruzi, a tek u krajnjoj istanci član može podnijeti tužbu županijskom sudu. Država se stoga vrlo malo upliće u rad udruga, osim što traži podnošenje godišnjih financijskih izvješća i izvješća o utrošku proračunskih sredstava dodijeljenih putem natječaja. Prema mišljenju istaknutih ljudi civilnog sektora, potrebe za poboljšanjem zakonodavstva ipak ima, prije svega kako bi se preciznije odredio pojam udruge, kako se primjerice ne bi jednako tretirali veliki nogometni klubovi od udruga koje se doista bave općim dobrom. Time bi ujedno došlo i do revizije podataka iz registra udruga i ustanovilo bi se koliko ih je doista aktivno. Radi transparentnosti, trebalo bi prestati s praksom davanja sredstava mimo natječaja, kao što su prošle vlade znale činiti na zatvorenim sjednicama. Goruće pitanje koje u civilnom sektoru žele riješiti su porezne olakšice za one koji žele donirati novac udrugama, no to će očito trebati pričekati financijski bolja vremena, iako bi više donatora iz gospodarskog sektora rasteretilo i državni i lokalne proračune.

Zaslužne za poboljšanje položaja mnogih ljudi

Dok Vladin Ured za udruge ima zadaću koordinati rad ministarstava i drugih upravnih organizacija na državnoj i lokalnoj razini u vezi s njihovom suradnjom s udrugama, Nacionalna zaklada za razvoj civilnoga društva osnovana je 2003. sa svrhom promicanja i razvoja civilnoga društva. I zaklada dobiva dio sredstava iz igara na sreću, a lani je putem natječaja udrugama odobrila 308 potpora u visini od 25,1 milijun kuna. Od 2004. do 2010. zaklada je odobrila 1893 potpore vrijedne 173,3 milijuna kuna. Riječ je o programima koji potiču održivost neprofitnog sektora, međusektorsku suradnju, građanske inicijative, filantropiju i volonterstvo i koji unaprjeđuju demokratske institucije društva. Upraviteljica Zaklade Cvjetana Plavša Matić smatra da je motiv djelovanja udruga ipak rad za opće dobro. »Organizacije civilnoga društva, kako ih danas razumijemo, počele su s djelovanjem i u Hrvatskoj i u svijetu potkraj osamdesetih godina prošlog stoljeća. Sociolozi kažu da su nastale kao izraz potrebe građana da kao treći sektor daju svoj glas u definiranju javnog interesa nad čijim određenjem su do tada monopol imale korporacije odnosno profitni sektor i država kao javni sektor. Od tada do danas započele su s radom brojne udruge čiji glas se u javnosti čuje i čijom zaslugom je poboljšan položaj i mnogih ljudi, interesnih skupina, diskriminiranih manjina u društvu, kao i mnogih ideja koje svoje mjesto ne bi našle bez pomoći civilnoga društva«, kazala je Plavša Matić

_________________
Ako su neki zivoti savrsena kruznica, drugi uzimaju oblik koji ne mozemo predvidjeti ni shvatiti. Gubitak je bio dio moga putovanja. No i pokazao mi je sto vrijedi.
Kao i ljubav na kojoj mogu jedino biti zahvalan.