Saudijsko-iranski sraz i ključne posljedice po tržište nafte: Zašto cijena barela, čak i u ovakvoj krizi, i dalje pada i što će se desiti ako izbije pobuna na istoku Saudijske Arabije?Odnosi između Saudijske Arabije i Irana raspali su se u svega nekoliko dana. Pogubljenje šijitskog klerika od strane Saudijske Arabije pokrenulo je lančanu reakciju - prvo su gnjevni iranski prosvjednici spalili saudijsku ambasadu u Teheranu da bi zatim Saudijska Arabija prekinula sve diplomatske, ali i trgovinske, odnose s Iranom.
Uskoro je krenulo i svrstavanje arapskih zemalja na stranu Saudijske Arabije pa su tako do sada već Bahrain, Sudan i Kuvajt prekinuli sve odnose s Iranom.
Sudeći prema razvoju situacije ovo je eskalacija u tijeku, odnosno nije se još desilo sve što se treba desiti. Do koje mjere će situacija eskalirati? Tek ćemo vidjeti, ali kako stvari sada stoje, tenzije rastu i to na prostoru koji je ključan za međunarodno tržište nafte. Kako će se stoga ova kriza odraziti na cijenu nafte i samim time na globalnu ekonomiju?
Saudijska Arabija i Iran su dvije najveće sile OPEC-a i njihov sraz, koji traje već godinama, već je zapalio niz zemalja regije, na prostoru Bliskog istoka i Afrike. Diplomati od Washingtona, Moskve do Pekinga pozorno prate što će se desiti i je li na pomolu kakav veliki bliskoistočni rat.
Drugim riječima, kriza je poprilična, no u isto vrijeme događa se nešto čudno - cijene nafte, umjesto da rastu, i dalje padaju. Kako je to moguće? Situacija postaje još i čudnija ako uzmemo u obzir da će saudijsko smaknuće Nimra možda i najviše pogoditi istočni dio Saudijske Arabije, prostor na kojem većinom žive saudijski šijiti, a to je također i prostor gdje se nalaze najveće saudijske zalihe nafte.
Bilo bi za očekivati da će panika od početka ovog tjedna rasti zbog straha da bi na prostoru istočne Saudijske Arabije sada mogli buknuti nemiri i time ugroziti proizvodnju nafte.
No, cijena nafte je skočila samo kratko, neposredno nakon ubojstva Nemra da bi zatim nastavila i dalje padati. Mora postojati razlog za ovo - i postoji, štoviše, ima ih nekoliko.
Prvi i najvažniji razlog zbog kojeg cijena nafte pada čak i u trenutku ovakve krize na Bliskom istoku je Kina. Naime, informacije - koje se prate doslovno iz sekunde u sekundu - govore kako kineska proizvodnja i dalje pada, odnosno glavni stroj globalne ekonomije, Kina, neće biti u stanju "popiti" svu naftu koja se trenutačno nalazi na tržištu.
Ovo je vrlo zanimljiv podatak koji nam otkriva do koje mjere je Saudijska Arabija do sada "poplavila" globalno tržište naftom - do te mjere da količina u optjecaju utječe više na cijene nego mogućnost otvorenog sukoba između dva najveća bliskoistočna rivala.
Situaciju pojašnjava Matthew Reed, potpredsjednik konzultantske tvrtke Foreign Reports - "Sve dok izvori proizvodnje ne budu stvarno kompromitirani, sam rizik nije u stanju mijenjati cijene dugo vremena".
Izgleda kako su tržišta uočila da nema straha za naftnu infrastrukturu u Saudijskoj Arabiji i Iranu. Ako su točna, a najčešće jesu, to znači da će se nafta nastaviti pumpati iz obje zemlje bez smanjenja proizvodnje, unatoč diplomatskoj krizi. No, ta kriza, koliko god naglo eskalirala, ne izgleda kao da će uvući Saudijsku Arabiju i Iran u direktan rat, barem ne tako brzo.
No, čim postoje tenzije postoji i konkretna opasnost da bi se to moglo desiti. Već sama mogućnost bi, u nekim drugim okolnostima, podigla cijenu nafte, ali ne danas. Naime, Saudijska Arabija već duže vrijeme proizvodi znatno više nafte nego globalnom tržištu treba. Time namjerno ruše cijenu nafte nastojeći time zadati udarac Rusiji koja joj jako remeti planove u Siriji. To također rade, vrlo vjerojatno, uz blagoslov SAD-a koji također želi slabiju Rusiju, a postalo je jasno da se Rusiji može naštetiti isključvio ciljajući je ekonomski.
Ruska ekonomija snažno ovisi o nafti i zbog toga joj niske cijene nafte nikako ne pašu. Dakako, ne pašu ni Saudijskoj Arabiji koja o nafti ovisi još i više - no, Saudijska Arabija spremna je namjerno štetiti i vlastitoj ekonomiji kako bi narušila, još i više, drugu. To mogu zahvaljujući velikim rezervama koje skupljaju već godinama, ali i te rezerve će se istopiti ukoliko nastave s ovakvom praksom još koju godinu.
Je li zbog toga Saudijska Arabija odlučila pogubiti Nemra znajući kakav će kaos time izazvati? Moguće je, možda su uvidjeli da im njihova postojeća strategija ne daje rezultate pa su trebali radikalni zaokret.
No, ubojstvo Nemra samo je jedna epizoda u ovoj opasnoj sapunici. Glavni "zaplet" desio se prošlo ljeta kada je Iran postigao nuklearni dogovor sa Zapadom. Naime, to znači da će se Iranu uskoro podići sankcije i da će Iran moći izvoziti puno više nafte - na štetu koga? Saudijske Arabije, dakako. Ne samo to, Rijad se boji da će jačanjem iranske ekonomije ojačati i i iranski utjecaj na Bliskom istoku. U pravu su, gotovo sigurno i hoće.
Teheran je dugo čekao i dočekao je svoju priliku - znaju da je Saudijska Arabija jako dobro iskoristila nekoliko desetljeća koliko su se nalazili u diplomatskoj izolaciji i sada se spremaju uzvratiti udarac.
Saudijska Arabija već se nekoliko godina bori protiv širenja iranskog utjecaja u Iraku, Siriji, Jemenu... U tom procesu je "nekako" nastao i ISIL, što možda najbolje pokazuje do koje mjere će se pokušavati zaustaviti iranski utjecaj.
No, vratimo se na ključnu temu, cijenu nafte. Barel nafte je ne tako davno, u ljeto 2014. iznosio oko 110 USD, a danas stoji tek 30-ak USD. Ako računamo koliko koja zemlja gubi padom tih cijena otkriti ćemo kako je Saudijska Arabija daleko veći gubitnik - naime, padom cijena Iran godišnje izgubi oko 25 milijardi USD, no Saudijsku Arabiju pad cijena godišnje košta čak 200 milijardi USD.
No, Saudijska Arabija ima daleko dublje džepove od Irana i zato je u stanju nositi se s ovim gubicima (kako smo i spomenuli, imaju velike zalihe). Članice OPEC-a, uključujući i Iran, poručile su Rijadu da smanji proizvodnju kako bi se cijena nafte podigla, no, Rijad odbija - zbog već ranije istaknutih političkih razloga, ali i zbog straha da im netko ne preuzme dio tržišta (Iran smo već spomenuli i on dio tog tržišta preuzima čim im se sankcije podignu).
Iran se sprema uzeti dobar dio saudijskog tržišta - spomenimo kako Iran trenutačno izvozi oko 1 milijun barela nafte na dan, a prije uvođenja Zapadnih sankcija izvozili su 2,5 milijuna barela (Iran trenutačno većinu svoje nafte izvozi u Kinu, Indiju, Tursku, Južnu Koreju i Japan).
Saudijska Arabija bi najviše voljela da se dogovor s Iranom nikada nije ni desio i nema sumnje da su uložili velik trud, novac i sve što su imali na raspolaganju da spriječe postizanje tog sporazuma. Možemo samo zamisliti što su bogati Saudijci sve izvodili da spriječe taj sporazum, detalje možda nikada nećemo ni saznati, no ta pretpostavka nam također daje ideju o tome koliko je drugoj strani, odnosno Zapadu, bilo u interesu da dogovor ipak bude postignut, da se Iran izvuče iz izolacije.
Drugim riječima, interesi Zapada bili su ovog puta veći i od interesa Saudijske Arabije i od interesa Izraela - dvije moćne bliskoistočne sile koje su se od prvog dana žestoko protivile dogovoru s Iranom. Koji je interes Zapada? Da uđu na iransko tržište, riječ o poprilično velikom tržištu, ali i da osiguraju raznolike izvore nafte.
Nema zabune, Zapadu ne paše da naftu većinom dobivaju od Saudijske Arabije jer samim time Saudijska Arabija postaje izuzetno moćna (koliko moćna? Dovoljno je spomenuti podatak da su napadači na New York 11. rujna 2001. većinom bili Saudijci. Možda same vlasti nisu naručile taj napad, ali netko iz te zemlje je svakako bio upleten, netko moćan. Ista stvar vrijedi i za stvaranje ISIL-a).
Što će se sada događati? Mnogima je u interesu da cijena nafte ide gore, a to se sada može lako izvesti u kriznom trenutku. Dovoljno je samo da bukne šijitska pobuna na istoku Saudijske Arabije i da pobunjenici, među kojima bi sigurno bilo i separatističkih tendencija, izvedu nekoliko sabotaža na saudijskim naftnim postrojenjima.
Sukob unutar Saudijske Arabije, recimo vojni sukob, doveo bi do toga da cijena nafte probije krov, nema sumnje, no to je možda i jedino što bi moglo podići cijenu nafte u ovom trenutku (saudijske vlasti nemaju planove smanjivanja proizvodnje, što znači da će držati cijenu niskom - već su napravili znatne rezove u Vladinoj potrošnji i državnim poticajima). Naime, postoje i drugi faktori koji drže cijenu niskom, recimo relativno toplo vrijeme diljem svijeta (nafta i plin se koriste za grijanje).
Jedan od utemeljitelja investicijske agencije Again Capital, John Kilduff, istaknuo je kako bi cijena nafte mogla ove godine unatoč tenzijama između Irana i Saudijske Arabije i dalje padati, pa čak i ispod 20 USD po barelu.
"Mislim da će ići sve do 18 USD, biti će jako gadno...", rekao je u razgovoru za CNBC.
Kako će se Rusija nositi s ovakvim cijenama? U Moskvi se mogu samo nadati da će doći do nemira u Saudijskoj Arabiji, ali tu šanse nisu prevelike jer bi svaki pokušaj pobune, bez sumnje, bio brutalno ugušen i cijeli svijet bi jednostavno okrenuo glavu.
Izvori/reference:
Saudi Arabia and Iran Are at Each Other’s Throats. Why Are Oil Prices Falling?
http://foreignpolicy.com/2016/01/04/sau ... s-falling/Oil Market Settles Lower, Taking Iran-Saudi Dispute in Stride
http://www.nytimes.com/2016/01/05/busin ... -iran.htmlSaudi Arabia vs Iran: The oil war that isn't coming
http://www.cnbc.com/2016/01/04/saudi-ar ... oming.htmlOil may fall to $18 amid Saudi-Iran tensions: Kilduff
http://www.cnbc.com/2016/01/04/oil-may- ... lduff.htmlOil Prices Slide, as Persistent Oversupply Trumps Other Concerns
http://www.wsj.com/articles/oil-rises-i ... 1451875967Saudi showdown with Iran nears danger point for world oil markets
http://www.telegraph.co.uk/finance/oilp ... rkets.htmlHow the Saudi-Iranian spat could roil the oil market
http://www.theglobeandmail.com/report-o ... e27999077/D. Marjanović za advance.hr